Europa naša svagdašnja

Na priloženim zemljovidima možete vidjeti stupanj vojno-političke i ekonomske integracije Starog kontinenta. Hrvatska je, barem pro-forma, od 1/7/2013 dio Europske Unije (namjerno napisano velikim početnim slovima).

Suvišno je naglašavati da je Hrvatska u EU bila i ostala zadnja rupa na svirali, tj. da je naše članstvo do sad bilo članstvo na "bugarski način". I doslovno smo bili članica drugog reda, sve dok je trajala zabrana pristupa austrijskom tržištu rada za hrvatske državljane (30/6/2020). A sličan status ćemo imati još neko vrijeme, barem dok ne pristupimo Schengenskom sporazumu i ne uvedemo euro, što sigurno neće biti jednostavno zbog slovenskih opstrukcija, te dok ne postignemo napredak na svim područjima (ako je tako nešto uopće moguće). Svima nam je jasno da će ta drugorazredna uloga potrajati mnogo duže jer je Hrvatska druga ili treća najsiromašnija država EU-a (update 12/07/2020).

EU

Norveška i Island dio su EEA (Europskog ekonomskog prostora) i velikim dijelom ekonomski integrirani u Europu. Island je odbacio ideju o članstvu u EU i prekinuo pregovore. Bez obzira na to, posve je nevjerojatno da bi islandski referendum o članstvu u EU ikada prošao. Norveška je prošla kroz sličan proces, ali su građani već dva puta odbili članstvo na referendumu 1972. s 53,5% i 1994. s 52,2% glasova.

Švicarska je svoj odnos s Europskom Unijom regulirala nizom bilateralnih sporazuma, točnije njih 7 paketa ili ukupno 120 sporazuma. De-facto je članica EEA, iako ne i formalno. Zbog referenduma iz 2014. i pokušaja ograničavanja slobodnog kretanja ljudi, tj. imigracije iz EU, svi su sporazumi bili dovedeni u pitanje (tzv. "giljotinska" klauzula), a EU je Švicarskoj zaprijetila izbacivanjem iz programa "Horizon 2020" zbog Hrvatske. Švicarska je "Protokol III", koji se odnosi na Hrvatsku, ratificirala tek 1/1/2017. i time donekle izjednačila položaj hrvatskih radnika u odnosu na druge iz EU-a, ali uz kvote i prijelazni period od čak deset godina. To ograničenje za hrvatske radnike potrajat će do početka 2024. uz vjerojatno aktiviranje zaštitne klauzule, tj. dodatne kvote, sve do 1/1/2027.

Nakon gotovo pola stoljeća, 31/1/2020, Ujedinjeno Kraljevstvo, kao prva suverena država u povijesti, napustila je Europsku Uniju te time i službeno odustala od europskog projekta. Prijelazni će period trajati do kraja 2020. Priroda novog odnosa UK-EU još je nedefinirana. Postojalo je više mogućih scenarija; "No Deal", "Hard Brexit", "Soft Brexit", "Chequers Plan", "Backstop Plan", "Norveški model". Danas se govori o dva moguća scenarija. "Deal" and "No Deal".

Sjedište je EU-a u Bruxellesu. Osnovan je 1957. pod drugim imenom, kao Zajednica za ugljen i čelik i najprije je bio blok od 6 zemalja. Do kraja stoljeća Zajednica je promijenila ime i sadržaj i narasla na 15 zemalja te uvela zajedničku valutu. 2004. je prvi puta integrirala postkomunističke zemlje i to njih čak 8 odjednom. S Hrvatskom se, 2013., broj članica povećao na 28, ali se taj broj 2020. po prvi put i formalno smanjio (ponovo na 27), jer je Ujedinjeno Kraljevstvo istupilo iz Unije. Sljedeće nove članice mogle bi biti Crna Gora i Srbija koje su u procesu pristupanja. S obzirom na opću premorenost proširenjem, ali i dugotrajnost procesa - to se najvjerojatnije neće dogoditi prije 2028. godine.

OECD

OECD svoje korijene vuče od 1948. i primjene Marshallovog plana na europske zemlje opustošene 2. svjetskim ratom. Službeno je utemeljen 1960. Zemlje-utemeljiteljice su SAD, Kanada i 18 europskih zemalja. Danas ima 37 zemalja-članica. Već u 60-ima pristupili su mu Japan i Finska. U 70-ima Australija i Novi Zeland. U 90-ima Meksiko, J. Koreja i Višegradska skupina (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska), 2010. Čile, Izrael, Slovenija i Estonija, 2016. Latvija ,2018. Litva te 2020. Kolumbija. Najbliže članstvu je Kostarika. Interes za članstvom, tj. otvaranjem pregovora iskazuju Hrvatska, Rumunjska, Bugarska, Argentina, Brazil, Peru, Malezija, Cipar i Malta, a OECD se postepeno od transatlantske organizacije transformira u međunarodnu (konzultativnu) ekonomsku organizaciju. Pregovori s Rusijom prekinuti su 2014. zbog aneksije Krima, dok je Turska uložila veto na pokušaj Cipra da započne pregovore o članstvu. Hrvatske su aspiracije prema članstvu u toj organizaciji na samome startu osujetile Mađarska i Slovenija. Sjedište je OECD-a u Parizu.


NATO

Neutralne su zemlje Irska, Švedska, Finska, Švicarska i Austrija, dok se Srbija priklonila Rusiji. Paradoksalno, upravo su Švedska i Finska veliki proizvođači oružja. Makedoniju je u pridruženju NATO savezu zaustavila Grčka zbog spora oko imena države. Promjenom imena u Sjeverna Makedonija to je pitanje riješeno. Kosovo u Srbiji zovu NATO-državom jer je svojevrstan protektorat NATO pakta. Češka, Poljska i Mađarska postale su članice NATO saveza 1999. Većina se zemalja srednje i istočne Europe pridružila NATO-u 2004., Hrvatska i Albanija 2009., Crna Gora 2017., a Sjeverna Makedonija 2020. Sjedište mu je u Bruxellesu. Na zemljovidu označen tamnoplavom bojom. Crvenom i narančastom bojom označeni su teritoriji koje su ratom ili vojnom intervencijom zauzela druge zemlje. Rusija je okupirala Krim te regiju Donjeck-Luhansk u Ukrajini, Pridnjestrovlje u Moldaviji te Abhaziju i Južnu Osetiju u Gruziji. Armenija je zauzela Gorski Karabah kao i djelove Azerbejdžana između bivše Autonomne oblasti Gorski Karabah i armenske granice, a Turska drži pod okupacijom sjeverni Cipar od 1974.

Schengen

Schengenski sporazum o slobodnom kretanju bez graničnih kontrola obuhvaća 26 europskih zemalja (22 države EU + Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn.). Doveden je u pitanje i djelomično suspendiran zbog migrantske krize. Hrvatska bi mogla postati dio Schengenskog prostora najranije 2021. ako zaboravimo na još jednu slovensku blokadu i činjenicu da Rumunjska i Bugarska pokušavaju postati dio Schengena još od 2011., ali bezuspješno. Cipar je zbog podijeljenosti države u još težem položaju. Iz Schengenskog su prostora izuzete Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok je njihova međusobna granica u Sjevernoj Irskoj posve propusna. Usput, ta je granica postala i jedna od najvažnijih tema Brexita (nevezano uz Schengen, več uz činjenicu da jedna od njih više nije dio Europske Unije). Irska je ujedno i jedina od 5 zemalja EU-a izvan Schengenskog sporazuma koja ima opt-out, tj. ne mora pristupiti Schengenu.

Euro - neuro (€)

Zajedničku valutu (euro) koristi 19 zemalja Europske Unije (Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska), britanske vojne baze na Cipru - Akrotiri i Dhekelia, neki francuski prekomorski teritoriji, Andora, Monako, San Marino, Vatikan te na svoju ruku, kao jedino sredstvo plaćanja - Crna Gora i Kosovo. U sustavu ERM II, koji prethodi uvođenju eura, od samog je početka, 1999. godine, Danska, bez stvarne namjere da uvede euro i s privilegijom "opt-outa", tj. izuzeća. Na referendumu 2000. godine Danska je s 53.21% glasova odbila uvođenje eura. Danska ima mogućnost zadržavanja svoje nacionalne valute, kao i de facto - Švedska, koja je također, na referendumu 2003. s 57.09% glasova, odbila uvođenje zajedničke valute. U srpnju 2020. u ERM II primljene su Bugarska i Hrvatska s namjerom da uvedu euro, najranije 1/1/2023. Očekuje se da bi u ERM II mogla pristupiti Rumunjska koja je već aplicirala, ali ne ispunjava uvjete.

Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska 01/01/1999
Grčka 01/01/2001
Slovenija 01/01/2007
Cipar, Malta 01/01/2008
Slovačka 01/01/2009
Estonija 01/01/2011
Latvija 01/01/2014
Litva 01/01/2015

Ratifikacija hrvatskog Pristupnog ugovora

Ovako je izgledao tijek procesa ratifikacije hrvatskog Pristupnog ugovora u zemljama EU. Hrvatska je postala 28. članica Europske Unije 1/7/2013.

 1) Slovačka 19/03/2012
 2) Mađarska 22/03/2012
 3) Malta 02/04/2012
 4) Hrvatska 04/04/2012
 5) Italija 10/04/2012
 6) Bugarska 19/04/2012
 7) Latvija 06/06/2012

 8) Cipar 11/06/2012
 9) Litva 20/06/2012
10) Češka 04/07/2012
11) Rumunjska 02/08/2012
12) Austrija 08/08/2012
13) Irska 08/10/2012
14) Estonija 24/10/2012

15) Portugal 19/12/2012
16) Grčka 27/12/2012
17) Švedska 08/01/2013
     Španjolska 08/01/2013
19) Luksemburg 17/01/2013
20) Poljska 12/02/2013
21) Francuska 20/03/2013

22) Finska 06/05/2013
23) Velika Britanija 20/05/2013
24) Danska 29/5/2013
25) Nizozemska 31/5/2013
26) Belgija 14/06/2013
27) Slovenija 18/06/2013
28) Njemačka 21/06/2013